Znakovi i simptomi ADHD-a

Osoba s nedijagnosticiranim poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) može pokazivati ponašanja poput kratkog raspona pažnje, nemira i impulzivnosti. Često se takve osobe krivo doživljavaju kao problematična djeca ili loše odgojeni odrasli, dok zapravo nesvjesno žive s neliječenim ADHD-om. Dijagnoza ADHD-a sve je češća kod odraslih i djece, pa postoji niz znakova i simptoma na koje treba obratiti pažnju kako bi se olakšala dijagnoza. Kad se ispravno prepozna, dostupni su alati koji mogu pomoći osobama s ADHD-om da nauče upravljati simptomima i uspiju u školi i karijeri.

Što je ADHD?

Poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD), poznat i kao ADD, stanje je kod djece i odraslih koje uzrokuje poteškoće s pažnjom, hiperaktivnošću i impulzivnim ponašanjima. Prema CDC-u, ADHD utječe na više od 6,4 milijuna djece u SAD-u u dobi od 4 do 17 godina. Stanje se obično javlja u djetinjstvu i može potrajati u odrasloj dobi. Zbog nerazumijevanja, ADHD može dovesti do niskog samopouzdanja, problema u školi ili na poslu, poteškoća u održavanju odnosa i drugih posljedica.

Najčešći simptomi ADHD-a

Znakovi ADHD-a razlikuju se od osobe do osobe, a kod djece i tinejdžera mogu biti drugačiji nego kod odraslih. Tri najčešća simptoma ADHD-a su nepažnja, impulzivnost i hiperaktivnost. Neki simptomi će kod nekih osoba biti izraženiji. Nije potrebno imati sve simptome za postavljanje dijagnoze ili traženje pomoći u učenju ili prilagodbi na poslu. Simptomi ADHD-a kod djece i tinejdžera: Simptomi hiperaktivnosti kod djece i tinejdžera obično se pojave prije šeste godine i prisutni su u više okruženja (škola, dom). Djeca mogu imati i simptome nepažnje i hiperaktivnosti/impulzivnosti, ili samo jedne skupine. Nemir je čest simptom kod mlađe djece. Česti znakovi nepažnje:

• Teškoće s koncentracijom i fokusom
• Kratak raspon pažnje
• Lako ometanje
• Nepazljive pogreške u školi ili kod kuće
• Zaboravljanje ili gubljenje stvari
• Teško završavanje dugotrajnih ili ponavljajućih zadataka
• Problemi s praćenjem uputa
• Teškoće sa slušanjem i praćenjem razgovora
• Problemi s organizacijom i postavljanjem prioriteta
• Stalno mijenjanje aktivnosti
• ADHD može biti praćen i poremećajem ponašanja

Česti znakovi hiperaktivnosti i impulzivnosti:

• Nemogućnost mirnog sjedenja, posebno u tišini
• Pretjerano mrdanje, nemir ili stalno kretanje
• Teškoće s koncentracijom na zadatke
• Previše pričanja i prekidanja razgovora
• Teško čekanje na red
• Impulzivno ponašanje
• Manjak osjećaja za opasnost ili posljedice
• Teškoće s pažnjom u školi

Ako se ne dijagnosticira, ovi simptomi mogu dovesti do većih problema s mentalnim zdravljem kod djece i tinejdžera, kao što su poteškoće u učenju, slabiji uspjeh u školi, problemi u prijateljstvima i učestale disciplinske mjere. Simptomi ADHD-a u odraslih: Prema Američkom psihijatrijskom udruženju, 2,5% odraslih ima ADHD. Kod odraslih koji nisu dijagnosticirani u djetinjstvu, simptomi se teže prepoznaju. Iako su tri glavna simptoma (nepažnja, hiperaktivnost, impulzivnost) i dalje prisutna, pojavljuju se na drugačiji način nego kod djece. Kod odraslih simptomi često izgledaju ovako:

• Nepaznja na detalje (posao ili kućanski poslovi)
• Stalno započinjanje novih zadataka prije završetka prethodnih
• Neorganiziranost
• Problemi s postavljanjem prioriteta
• Gubljenje ili pogrešno odlaganje svakodnevnih stvari
• Zaboravljivost ili problemi s pamćenjem događaja
• Nemir ili napetost
• Promjene raspoloženja ili razdražljivost
• Drugi ih doživljavaju kao temperamentne, osjetljive ili nestrpljive
• Impulzivnost, primjerice prekidanje razgovora
• Teškoće u nošenju sa stresom
• Rizično ponašanje bez osjećaja sigurnosti za sebe ili druge

Iako su simptomi često blaži kod odraslih, izazovi poput problema u karijeri ili poteškoća u vezama i dalje postoje.

Kako se dijagnosticira ADHD?

Dijagnozu ADHD-a može postaviti zdravstveni stručnjak prema DSM-5 kriterijima, kao što su psiholog, psihijatar, obiteljski liječnik ili pedijatar. NIH preporučuje procjenu trenutnih simptoma, ali i uvid u ponašanje iz djetinjstva. Postavljanje dijagnoze ADHD-a nije jednostavno kao kod fizičkih bolesti - nema jednog testa. Točna dijagnoza postavlja se nakon pregleda koji uključuje procjenu vida, sluha i isključivanje drugih uzroka simptoma, poput anksioznosti, poremećaja iz autističnog spektra, bipolarnog poremećaja ili problema s raspoloženjem. Dijagnostički proces uključuje više razgovora s pacijentom ili roditeljem djeteta. Uz fizički pregled, FDA je odobrila NEBA sustav (EEG-neuropsihijatrijska procjena), neinvazivnu metodu za mjerenje moždanih valova. Dob postavljanja ADHD dijagnoze razlikuje se, no teži slučajevi dijagnosticiraju se bliže četvrtoj godini, prosječno oko sedme godine.

Alati za pomoć kod većine tipova ADHD-a

Kada zdravstveni stručnjaci postave dijagnozu, sljedeći korak je naučiti upravljati ADHD-om u svakodnevnom životu. Iako ne postoji univerzalan način za upravljanje simptomima ADHD-a, postoji mnogo alata koji mogu pomoći, osobito onima koji žele izbjeći stimulativne lijekove. Neki alati koji mogu pomoći u svakodnevnom upravljanju simptomima ADHD-a na nestimulativan način uključuju:

• Dnevni planeri ili agenda
• • Ovaj alat pomaže osobi da ne zaboravi obaveze ili važne događaje.
  • ADHD često prati osjećaj preopterećenosti zadacima; planer olakšava razbijanje većih zadataka na manje dijelove.
• Bullet journal
• • Bullet journal može služiti kao planer, ali u slobodnijem, kreativnom obliku sa zapisivanjem i crtanjem, što pomaže kod nemira.
  • Također može pomoći kao oblik kognitivno-bihevioralne terapije za mijenjanje negativnih misli.
• Kalendar
• • Vizualan prikaz dana olakšava upravljanje vremenom i pamćenje važnih događaja.
• Aplikacije za čitanje na glas
• • Kod ADHD-a je teško zadržati pažnju pri čitanju. Aplikacija za čitanje na glas poput Speechify-a omogućuje slušanje teksta uz mogućnost obavljanja drugih zadataka.
• Komandni centar
• • Poseban kutak u stanu/uredu za organizaciju bitnih predmeta poput ključeva, mobitela, torbi i pošte.
  • Uporaba ploče i samoljepljivih papirića za praćenje zadataka i obveza.
• Punkt za punjenje uređaja
• • Može biti dio komandnog centra ili zaseban; određeno mjesto za punjače, mobitele, tablete – svi uređaji na istom mjestu na kraju dana.
• Sustav arhiviranja
• • Osobama s ADHD-om pomaže sustav za organizaciju pošte, dokumenata, računa i školskih materijala.
• Timeri i svakodnevni alarmi
• • Timeri pomažu u boljem osjećaju vremena za pojedini zadatak.
  • Alarmi olakšavaju podsjećanje na svakodnevne zadatke, npr. uzimanje lijeka.

Kako Speechify može pomoći

Speechify je čitač teksta na glas. Svim materijalima za čitanje može se pristupiti kroz glasovno čitanje pomoću Speechify-a; PDF-ovi, e-mailovi, knjige – bilo koji tekst! Osobe s ADHD-om često nemaju vremena čitati bitne dokumente ili literaturu. Uz Speechify, te zadatke možete lakše obaviti slušajući dok gledate tekst. Aplikacija omogućuje korisnicima s ADHD-om da slikaju stranicu i preslušavaju je kada im odgovara. Speechify označava riječi dok ih čita, pomažući korisnicima pratiti tekst. Podržava Chrome, iOS i Android, pa možete slušati kod kuće ili u pokretu. Ako vas ADHD-ova zaboravljivost ometa, Speechify pomaže u čitanju jer možete istovremeno čitati i slušati – to povećava zadržavanje gradiva. Multitasking je koristan osobama s ADHD-om jer omogućuje fokus na više zadataka odjednom i daje izlaz za višak energije. Speechify je koristan jer omogućuje slušanje dok obavljate poslove, vježbate ili šetate. Speechify štedi vrijeme prilagođavanjem brzine slušanja, što olakšava konzumaciju više materijala brže nego običnim čitanjem. Govorne opcije su prirodnije i „ljudskije” od mnogih AI glasova, nudeći ugodnije slušateljsko iskustvo i bolje zadržavanje informacija. Koje god izazove čitanje donese, Speechify može pomoći!