Mitovi o disleksiji
Disleksija je teškoća u učenju koja se očituje različitim simptomima i uzrokuje probleme s jezičnim vještinama. Osobe s disleksijom mogu imati poteškoće s govorom, pravopisom, pisanjem te, najčešće, s čitanjem.
Znakovi disleksije su raznoliki i brojni, ali često uključuju slabije razumijevanje pročitanog, teškoće s učenjem slova i njihovih zvukova te probleme s pravopisom. Često se misli da osobe s disleksijom čitaju i pišu slova unatrag, no disleksija je puno više od toga.
To je, nažalost, samo jedan od mitova o disleksiji. Ovaj članak donosi najčešće zablude o tom poremećaju.
Mitovi o disleksiji koje treba zanemariti
Kao i kod drugih poteškoća u učenju, i o disleksiji postoji mnogo mitova. Disleksija se može dobro kontrolirati, a mnogi disleksičari uspješni su unatoč izazovima. Djeca s disleksijom često su željna znanja i uz ciljanu podršku mogu savladati poteškoće u čitanju. Ipak, mitovi o disleksiji i dalje su prisutni.
Najčešći mitovi o disleksiji su:
Mit #1 – Pametni ljudi ne mogu imati disleksiju
Ne postoji veza između inteligencije i disleksije. Suprotno uvriježenom mišljenju, mnoge poznate i uspješne osobe imale su disleksiju. Richard Bronson, poduzetnik i osnivač Virgin Groupa, imao je disleksiju kao dijete. Tu su i glumica Cher, novinar Anderson Cooper i komičar Robin Williams. Albert Einstein, nobelovac, također je imao disleksiju.
Mit #2 – Disleksičari čitaju i pišu unatrag
Osobe s disleksijom čitaju na isti način kao i ostali. To nije problem vida, iako povremeno mogu zamijeniti ili okrenuti slova. To se ponekad događa i djeci bez disleksije u ranoj školskoj dobi.
Mit #3 – Ne možeš čitati ako imaš disleksiju
Ova je zabluda potpuno netočna. Osobe s disleksijom najčešće imaju poteškoća s čitanjem i njihove su vještine slabije u ranoj dobi, ali to ne znači da ne mogu čitati. Mnogi postaju izvrsni čitatelji unatoč početnim teškoćama.
Mit #4 – Disleksija je rijetka
To nije istina. Neka istraživanja procjenjuju da 5 do 10 % populacije SAD-a ima neki oblik disleksije, od blage do teške. Disleksija je najčešći uzrok problema s čitanjem kod djece osnovnoškolske dobi. Mnogi slabiji čitatelji imaju neprepoznatu disleksiju.
Mit #5 – Disleksičari se samo moraju više truditi
Djeca s disleksijom ne mogu savladati teškoće samo većim trudom. To nije povezano s lijenošću. Mnogi učitelji nažalost misle suprotno pa takva djeca riskiraju nisko samopouzdanje. Potrebne su im prilagođene metode poučavanja jer njihovi mozgovi rade na drugačiji način.
Mit #6 – Disleksiju nije moguće dijagnosticirati
Iako dijagnoza može biti izazovna, moguće je dijagnosticirati disleksiju. To može učiniti stručnjak za fonološku obradu. Dijagnoza se obično postavlja nakon što se prepoznaju različiti simptomi disleksije. Iako zahtjevna, dijagnoza nije nemoguća.
Koristite Speechify kao pomoć pri čitanju za osobe s disleksijom
Speechify je alat za pretvaranje teksta u govor koji može pomoći djeci s disleksijom, srednjoškolcima i odraslima. Tehnologija govora poboljšava prepoznavanje riječi kod disleksičara. Učenje je lakše kad se istovremeno čita i sluša. Speechify olakšava učenje djeci i odraslima s poteškoćama čitanja.
Radi na iOS-u, Androidu, Macu i ima proširenje za Chrome. Zanimljivo je i mijenjanje glasa naratora, a ponekad može zvučati poput poznate osobe.
Isprobajte Speechify već danas.
FAQ
Što je disleksični paradoks?
Disleksični paradoks je razmak između trenutka dijagnoze i početka intervencije. Istraživanja pokazuju da je idealno započeti već u drugom razredu.
Imaju li disleksičari viši IQ?
Neka istraživanja kažu da većina osoba s disleksijom ima prosječan ili iznadprosječan IQ. Disleksija ne znači niti višu niti nižu inteligenciju.
Koje su prednosti disleksije?
Mnogi disleksičari izvrsno razmišljaju izvan okvira i odlični su u kritičkom promišljanju.
Koje su vrste disleksije?
Najpoznatije vrste su dvostruki deficit, deficit brzog imenovanja, fonološka i površinska disleksija.
Kako se dijagnosticira disleksija?
Dijagnoza uključuje procjenu čitanja, pisanja te brzine obrade zvučnih i vizualnih informacija. Testovi fonemske svjesnosti također pomažu pri dijagnostici.
Imaju li disleksičari bolje pamćenje?
Istraživanja pokazuju da neki disleksičari imaju iznimno dobro dugoročno pamćenje, iako imaju poteškoće s čitanjem i učenjem.
Koja je razlika između disleksije i diskalkulije?
Disleksija otežava tečno čitanje i razumijevanje. Diskalkulija uzrokuje poteškoće s razumijevanjem matematike. Obje su teškoće u učenju, a diskalkulija je češća kod djece s ADHD-om.
Što je teorija uma?
Teorija uma proučava kako ljudi doživljavaju misli drugih i koriste ih za predviđanje ponašanja. Postoje istraživanja o disleksičarima i njihovoj obradi informacija u okviru te teorije.
Kakva je veza između disleksije i inteligencije?
Međunarodno udruženje za disleksiju kaže da nema izravne veze između disleksije i inteligencije. Neke studije sugeriraju da disleksičari imaju bolju memoriju i sposobnost složenog razmišljanja. Većina ima prosječnu ili iznadprosječnu inteligenciju.
