Ljudi često miješaju disleksiju i autizam zbog njihovih sličnosti. Ipak, riječ je o dva potpuno različita poremećaja koji utječu na mozak na različite načine. Disleksija je teškoća u učenju, dok je autizam razvojni poremećaj.
Što je disleksija?
Razvojna disleksija, ili jednostavno disleksija, teškoća je učenja koja utječe na moždane procese povezane s čitanjem i pisanjem.
Disleksija je kategorizirana kao “specifični poremećaj učenja” u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM).
Ovo stanje ne utječe samo na vještine čitanja i pisanja. Osobe s disleksijom mogu imati i poteškoće s pamćenjem te obradom informacija koje čuju ili vide. Mogu imati i druge teškoće, poput diskalkulije i disgrafije.
Zbog toga stanje može utjecati na učenje osobe i razvoj pismenosti.
Disleksija često utječe i na organizacijske vještine pojedinca.
Neki znanstvenici smatraju da je disleksija spektar stanja koja zahvaćaju slična područja mozga.
Međutim, osobe s disleksijom često imaju i određene prednosti. Primjerice, kod disleksičnih osoba često su izraženije logičke, kreativne i vizualne sposobnosti nego kod osoba bez disleksije.
Tipični simptomi ovog poremećaja uključuju poteškoće s fonološkom sviješću, slabo verbalno pamćenje i sporiju obradu informacija.
Što je poremećaj iz autističnog spektra?
Poremećaj iz autističnog spektra (ASD) razvojni je poremećaj koji uzrokuje poteškoće u socijalnoj interakciji i komunikaciji. Osobe s ASD-om često imaju i ponavljajuća ponašanja te ograničene interese.
Autistične osobe uče, obraćaju pažnju i ponašaju se drugačije. Važno je napomenuti da i osobe bez autizma mogu pokazivati ove simptome, no kod autističnih osoba te karakteristike znatno otežavaju svakodnevni život.
Visokofunkcionirajući oblik autizma naziva se Aspergerov sindrom. Asperger se odnosi na osobe s poteškoćama u komunikaciji, ali bez narušavanja jezičnih sposobnosti.
Neka djeca s autizmom možda ne ostvaruju kontakt očima, koriste malo gesta, slažu igračke u nizove i uzrujaju se ako im netko poremeti redoslijed. Djeca s autizmom često razvijaju hiperleksiju, tj. rano samostalno uče čitati.
Većina osoba s ASD-om ima i druge poteškoće poput usporenog razvoja pokreta i govora, epilepsije ili napadaja, impulzivnog ponašanja, probavnih problema, anksioznosti i sl.
Dob postavljanja dijagnoze autizma je oko tri godine, a za disleksiju oko šest godina.
Znanstvenici još ne znaju dolazi li kod ASD-a do promjena u strukturi ili funkciji mozga.
Osobe s autizmom mogu razviti disleksiju podjednako često kao i ostali ljudi.
Razlike između disleksije i autizma
- Autizam je razvojni poremećaj, dok je disleksija teškoća učenja.
- Autizam ponajviše utječe na društvene vještine, spoznaju i kretanje.
- Autizam utječe na društvenu komunikaciju, dok disleksija otežava razumijevanje pročitanog.
- Teškoće u čitanju i pisanju češće su kod osoba s disleksijom.
- Kod autizma postoji različit stupanj i tip simptoma, dok je disleksija blaža.
- Poteškoće u senzornoj obradi češće su kod autizma.
- Poteškoće u komunikaciji česte su kod autizma.
Postoji li povezanost između autizma i disleksije?
Budući da autizam često uzrokuje jezične teškoće, ovaj razvojni poremećaj često se povezuje s disleksijom. Roditelji djece s autizmom često se pitaju jesu li svi simptomi njihova djeteta posljedica autizma ili nekog drugog poremećaja.
Autizam često dolazi zajedno s drugim razvojnim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), anksioznosti, dispraksije, shizofrenije i drugih.
Mnoge autistične osobe imaju još jedan razvojnI poremećaj. No neuroznanost i psihijatrija još nisu dovoljno istražile povezanost između tih stanja.
Pedijatri i bihevioralni terapeuti mogu procijeniti djecu na istodobno prisutna stanja. Komorbiditeti i popratna stanja česta su kod djece i adolescenata s autizmom. Ipak, još uvijek je malo istraživanja o povezanosti autizma i disleksije. Ako dijete s disleksijom pokazuje i autistične simptome, gotovo je nemoguće utvrditi koje stanje uzrokuje koje simptome.
Osobama s autizmom i disleksijom potreban je prilagođen pristup učenju kako bi lakše savladale izazove.
Predstavljamo Speechify – alat za čitanje za oba stanja
Budući da su autizam i disleksija dugoročna stanja koja se ne liječe lijekovima, posebne tehnike učenja mogu znatno pomoći osobama s tim poteškoćama.
Tehnologija za potporu pomaže osobama s teškoćama učenja da se bolje fokusiraju, poboljšava mentalno zdravlje smanjujući frustracije i čini ih produktivnijima.
Disleksični učenici s teškoćama u dešifriranju ili drugim teškoćama učenja mogu koristiti alate poput Speechify za pretvorbu teksta u zvuk. Speechify je softver za pretvorbu teksta u govor s asistivnom i OCR tehnologijom za pretvaranje PDF-ova, dokumenata, knjiga (tiskanih i digitalnih) i e-mailova u glasovne zapise.
Speechify je pomogao milijunima osoba s disleksijom da budu produktivnije u školi i na poslu. Želite li isprobati ovu mogućnost, možete to učiniti besplatno danas.
Često postavljana pitanja
Može li se disleksija zamijeniti za autizam?
Mnogi ljudi pobrkaju disleksiju s autizmom, no to su dva različita stanja koja zahvaćaju različite dijelove mozga.
Može li osoba istovremeno biti autistična i disleksična?
Da, mnoge autistične osobe imaju i disleksiju. Ipak, odnos između ova dva stanja još nije sasvim jasan – potrebna su daljnja znanstvena istraživanja.
Računa li se disleksija kao dio spektra?
Disleksija je spektar poremećaja s raznim neuropsihološkim teškoćama. Dvoje djece s disleksijom može imati posve različite probleme s čitanjem i obradom riječi.
Koji su uobičajeni znakovi autizma?
Djeca s autizmom možda ne reagiraju na ime, izbjegavaju pogled ili se ne nasmiju kada im se nasmijete. Odrasli se mogu teško povezivati s drugima, imati poteškoće s upravljanjem emocijama i zanimati se za uska područja.
Je li disleksija društveni problem?
Disleksija sama po sebi nije društveni problem. Uz ranu intervenciju i dobar pristup učenju, utjecaj na društveni život osoba s disleksijom može biti minimalan.
